Autor: Filip Brkan
U Hrvatskoj postoje 33 općinska suda, dakle isto toliko Zemljišnoknjižnih odjela, gruntovnica.
Zemljišne knjige vode općinski sudovi. Zemljišnoknjižni sud je sud prvoga stupnja nadležan za
vođenje zemljišnih knjiga.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na svojim internetskim stranicama to
objašnjava ovako:
Zemljišne knjige (gruntovnica) su javne knjige (registar) u koje se upisuju nekretnine, vlasništvo i
druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretninama te određeni drugi odnosi relevantni
za pravni promet nekretninama.
Zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju
dokaznu snagu javnih isprava. Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava
činjenično i pravno stanje zemljišta.
Zemljišne knjige temelje se na podacima katastarske izmjere, a sastoje se od:
- glavne knjige i
- zbirke isprava.
Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi. Za sva zemljišta jedne katastarske
općine vodi se jedna glavna knjiga.
Svi koji su ikada kupovali ili prodavali nekretninu, nasljeđivali i slično znaju da ponekad taj
postupak traje, pogotovo ako postoji neka komplikacija. Prema podacima koje sam izvukao,
zemljišnoknjižni odjeli u Zagrebu godišnje upišu gotovo 63.600 podataka! Tako je bilo lani. Ipak,
taj broj opada. Naime, 2023. godine ukupno je bila riječ o nešto više od 64.000 podataka, a 2022. godine nešto više od 70.300 podataka.
Uspoređujemo li 2024. i 2022. godinu, govorimo o padu od deset posto. Analizirajući sve te
podatke, govorimo o 17 različitih kategorija. Uspoređujemo li, opet, 2024. i 2022. godinu, samo
PET kategorija ostvarilo je rast. Najveći skok imala je kategorija „rješenje o nasljeđivanju“ koja je
s 3.172 podatka u 2022. godini porasla na gotovo 4.000, odnosno za čak 25 posto.
Slijedi tablica usporedbe kategorija 2022. i 2024. godine
Iz tablice je razvidno da deset kategorija podataka ima dvoznamenkasti pad!
Gotovo trećinu ukupnog posla zemljišnoknjižnih odjela u Zagrebu (30,3 posto) je uknjižba prava
vlasništva. Lani je to bilo 19.356 postupaka, što je bilo 11 posto manje nego 2022. godine.
Međutim , to je bilo 3 posto više nego 2023. godine.
Zanimljivo je, a možemo to opisati i riječju „nažalost“, kategorija „Etažiranje“ pada, odnosno
- godine je bilo čak 43 posto manje predmeta nego 2022. godine. S druge pak strane,
riječima „na sreću“ možemo opisati i značajan pad (za 54 posto) u kategoriji „prijave i prigovori“
te u kategoriji „ispravci“.
Što je bilo lani
Analizirajući podatke, podsjetimo, bilo ih je gotovo 63.600, čak 82,3 posto je udovoljilo propise.
Ako zanemarimo da za gotovo osam posto tih podataka nije poznat ishod, najveći idući broj je
6,6 posto odbijenih zahtjeva, riječ je o njih gotovo 4.200. Najviše su se odbijali upisi (856) i
uknjižba prava vlasništva (796).
Pregled po odabranim gradovima
Ako uspoređujemo Zagreb s ostalim gradovima, možemo zaključiti kako je 45 posto svih
predmeta u Zagrebu u 2024. godini imao zemljišno knjižni odjel u Zadru. Dakle, govorimo o
28.710 predmeta. A 36 posto od toga, Zadrani su usmjerili na uknjižbu prava vlasništva (10.387
predmeta). Idući „najpopularniji“ predmet u zadarskom ZK odjelu je rješenje o nasljeđivanju
kojih je u 2024. godini bilo gotovo 1.800.
Uknjižba prava vlasništva vodeći je premet i u ZK odjelu u Puli. Naime, u 2024. godini taj je odjel
imao ukupno 17.405 predmeta, a spomenuti predmet uknjižbe prava vlasništva činio je,
usporedbe radi, 35 posto ukupnog broja predmeta u Zagrebu. Nakon toga, slijede predmeti
„brisanja“ s 2.202 predmeta te uknjižba brisanja s 1.695 predmeta.
Grafički prikaz pulskog ZK odjela
Nakon Pule, prilično su zaposleni i zaposlenici riječkog ZK odjela sa 17.177 predmeta. Uknjižba
prava vlasništva i u Rijeci je najčešći predmet. Lani je to bilo, usporedbe radi, 28 posto ukupnog
broja predmeta u Zagrebu. Slijede predmeti uknjižbe brisanja s 2.708 predmeta te zabilježbe s
1.816 predmeta.
Grafički prikaz riječkog ZK odjela
Zbrojimo li tri posljednja spomenuta grada (Zadar, Pula, Rijeka), njihovi ukupni broj predmeta je 2024. godine iznosio gotovo kao broj predmeta u Zagrebu. Konkretno, Zadar, Rijeka i Pula imali su lani gotovo 63.300 predmeta, a Zagreb gotovo 63.600 predmeta.
Što nam otkrivaju brojke?
Analiza statističkih podataka je, zapravo zabavna. No, sami po sebi, ti podaci ne znače ništa
ako ih se ne stavi u određeni kontekst. Zato je u ovome slučaju potrebno napraviti svojevrsni
„prijevod“ pojmova. Dakle, prijevod bi glasio ovako: – Uknjižba prava vlasništva – kupnja nekretnine (odnosno, točnije ako se od uknjižbe
prava vlasništva oduzme rješenje o nasljeđivanju, tada bismo mogli govoriti o kupnji
nekretnine) – Uknjižba založnog prava – u pravilu to znači hipoteka banke prilikom kupnje nekretnine
kreditom (ne može se tvrditi ta je u svim slučajevima riječ o tome, ali vjerujemo da je to u
gotovo svim takvim predmetima).
Na temelju spomenutih pretpostavki, zaključak je:
U Zagrebu se dvije trećine nekretnina kupuje u gotovini! Naime, uknjižba založnog prava čini
32 posto predmeta uknjižbe prava vlasništva umanjene za broj rješenja o nasljeđivanju
Sličan omjer kupnje nekretnine u gotovini (dvije trećine) je u Rijeci.
Zanimljivo je da se u Zadru i Puli više od 80 posto nekretnina kupuje u kešu! Naime, u Zadru
uknjižba založnog prava čini 16,35 posto predmeta uknjižbe prava vlasništva umanjene za broj
rješenja o nasljeđivanju, dok je u Puli taj omjer 14,34 posto.
Stoga za kraj se nema što drugo reći nego pročitajte posljednji odlomak ovog teksta, neka vam
sjedne.