Zagrebačka agencija za trgovinu nekretninama Imperium Immobiliare na čelu s Filipom Brkanom napravila je veliku analizu zemljišnih knjiga u Zagrebu, Zadru, Puli i Rijeci te izvukla zanimljive zaključke. Konačno je poznato koliko se točno nekretnina kupuje u gotovini u nekim od najvećih hrvatskih gradova.
Za daljnje razumijevanje teksta bitno je znati kako su zemljišne knjige (gruntovnica) zapravo registar u koji se upisuju nekretnine, vlasništvo i druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretninama te određeni drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretninama.
Prema podacima koje su nam ustupili, zemljišnoknjižni odjeli u Zagrebu prošle su godine upisali gotovo 63.600 podataka što je pad od deset posto u odnosu na 2022. godinu. Agencija je paralelno analizirala podatke u 17 kategorija od kojih je samo njih pet ostvarilo rast u odnosu na rezultate postignute dvije godine ranije.

Rast od 25 posto u jednoj kategoriji
„Najveći skok imala je kategorija „rješenje o nasljeđivanju“ koja je s 3.172 podatka u 2022. godini porasla na gotovo 4.000, odnosno za čak 25 posto“, navode u analizi, dok je s druge strane čak deset kategorija podataka pokazalo je dvoznamenkasti pad.
Gotovo trećinu ukupnog posla zemljišnoknjižnih odjela u Zagrebu (30,3 posto) je uknjižba prava vlasništva. Lani je to bilo 19.356 postupaka što je 11 posto manje nego 2022. godine, no 3 posto više nego 2023. godine.
„Kategorija Etažiranje pada, odnosno 2024. godine je bilo čak 43 posto manje predmeta nego 2022. godine. S druge pak strane, vidi se i značajan pad (za 54 posto) u kategoriji Prijave i prigovori“, zaključuje Brkan.

Zadar drugi po redu
Zagreb očigledno vodi u broju predmeta što je i logično, a prvi nakon njega je Zemljišno knjižni odjel u Zadru koji je imao 28.710 predmeta od čega čak 36 posto otpada na uknjižbu prava vlasništva, a idući najpopularniji predmet bilo je rješenje o nasljeđivanju.
Uknjižba prava vlasništva vodeći je premet i u ZK odjelu u Puli. Naime, u 2024. godini taj je odjel imao ukupno 17.405 predmeta, a spomenuti predmet uknjižbe prava vlasništva činio je 35 posto ukupnog broja predmeta u Zagrebu. Nakon toga, slijede predmeti „brisanja“ s 2.202 predmeta te uknjižba brisanja s 1.695 predmeta.
Nakon Pule, prilično su zaposleni i zaposlenici riječkog ZK odjela sa 17.177 predmeta. Uknjižba prava vlasništva i u Rijeci je najčešći predmet. Lani je to bilo, usporedbe radi, 28 posto ukupnog broja predmeta u Zagrebu, a slijede predmeti uknjižbe brisanja s 2.708 predmeta te zabilježbe s 1.816 predmeta.

Više od 80 posto kupuje u gotovini
„Zbrojimo li tri posljednja spomenuta grada (Zadar, Pula, Rijeka), njihovi ukupni broj predmeta je 2024. godine iznosio gotovo kao broj predmeta u Zagrebu. Konkretno, Zadar, Rijeka i Pula imali su lani gotovo 63.300 predmeta, a Zagreb gotovo 63.600 predmeta“, utvrdio je Brkan.
Objašnjava kako „uknjižba prava vlasništva“ zapravo označava kupnju nekretnine (točnije ako se od uknjižbe prava vlasništva oduzme rješenje o nasljeđivanju), dok uknjižba založnog prava u pravilu to znači hipoteka banke prilikom kupnje nekretnine kreditom (ne može se tvrditi da je u svim slučajevima riječ o tome, ali vjerujemo da je to u gotovo svim takvim predmetima).
Zaključak je dakle da se u Zagrebu čak dvije trećine nekretnina kupuje u gotovini (32 posto), sličan omjer je i u Rijeci, dok se u Zadru i Puli više od 80 posto nekretnina kupuje u gotovini. U Zadru uknjižba založnog prava čini 16,35 posto predmeta uknjižbe prava vlasništva umanjene za broj rješenja o nasljeđivanju, dok je u Puli taj omjer 14,34 posto.